Utvrđivanje komunikacijskih, jezičnih, govornih i glasovnih sposobnosti, primjena diferencijalnih dijagnostičkih postupaka, procjena razvijenosti (pred)vještina i vještina čitanja i vještina čitanja, vještina pisanja, kao i procjena (pred)matematičkih i matematičkih vještina, odnosno specifičnih poremećaja učenja,
procjena potrebe rehabilitacije slušanja, funkcionalna dijagnostika slušanja, procjena komunikacijskih poremećaja te poremećaja glasa, jezika i govora, orofacijalna miofunkcionalna procjena, procjena sposobnosti gutanja i hranjenja, procjena kvalitete glasa, procjena složenih komunikacijskih potreba,
odabir metoda i uporaba potpomognute komunikacije i primjerenih oblika asistivne tehnologije te planiranje logopedskih postupaka, postavljanje logopedske dijagnoze i pisanje logopedskog nalaza (Nacrt prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti, 2024).
Usmjeren je na upoznavanje javnosti s poremećajima koji ulaze u djelokrug rada logopeda i svim njihovim značajkama, s važnošću prevencije, ranog otkrivanja i njihovog uklanjanja te savjetodavni rad, kao i organiziranje probirnih logopedskih pregleda za populaciju različite dobi.
Provođenje logopedske terapije u domovima korisnika usluga, koji radi složenosti teškoće ili zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti doći u logopedski kabinet/centar.
Suvremeni koncept rane intervencije – Europska mreža za ranu intervenciju (Association on Early Childhood Intervention-Eurlyaid) definira kao oblik poticanja usmjeren prema djetetu, njegovoj obitelji i široj okolini s osnovnim ciljem osnaživanja razvoja djeteta i preveniranja neželjenih posljedica i razvojnih problema koji bi u budućnosti mogli ugroziti djetetov razvoj.
Ranu intervenciju u djetinjstvu provode stručnjaci različitih profesija iz biomedicinskog, odgojno-obrazovnog i društvenog područja znanosti: liječnici, psiholozi, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi, socijalni radnici, odgojitelji, radni terapeuti, medicinske sestre, specijalisti rane intervencije, itd.
Tim se uvijek oblikuje prema potrebama konkretnog slučaja, a idealno je da djeluje na načelima transdisciplinarnosti (HURID).
U našoj zemlji su često intervencijski postupci više usmjereni na djetetove slabe strane, bez prepoznavanja njegovih snaga, a usluge su fragmentirane i neravnomjerno raspoređene na teritoriju Republike Hrvatske pa ih roditelji teško pronalaze (HURID).
Stručna podrška ne ovisi o formalnoj medicinskoj dijagnozi – ona započinje čim se uoče bilo kakva odstupanja u razvoju, čime se omogućuje brza i ciljana intervencija.
Usluga rane intervencije namijenjena je djeci od rođenja do najdulje sedme godine života.
Prema podacima UNICEF-a iz 2020. godine, u Hrvatskoj najmanje 10,5 % djece mlađe od pet godina zadovoljava uvjete za korištenje usluga rane intervencije.
Procjena učinaka svih logopedskih i drugih postupaka i tretmana koji se odnose na pojedinca i/ili grupe.
Supervizija je oblik specifičnog profesionalnog vođenja, učenja i razvoja čiji je cilj osiguranje i razvoj kvalitetne komunikacije i suradnje u profesionalnom kontekstu (ANSE, 2008).
Mentorstvo je temeljni oblik ljudskog razvoja gdje jedna osoba ulaže vrijeme, energiju, osobno iskustvo i kompetencije pomažući rast i razvoj sposobnosti druge osobe.
U procesima supervizije i mentorstva, logopedi privatnici profesionalno vode, poučavaju, ulažu svoje vrijeme, energiju, znanje, stečene kompetencije i osobno iskustvo kako bi pomogli rastu i razvoju sposobnosti drugog logopeda s manje znanja i iskustva ili studenta logopedije.
Svrha logopedske prakse za studente diplomskog studija Logopedije je da nauče prepoznati ciljeve, korake, materijale i ishode određenih postupaka koje u privatnoj logopedskoj praksi pod mentorstvom promatraju, planiraju i na kraju i provode.
Hospitacije i studentove samostalne pripreme pod nadzorom mogu uključivati sudjelovanje u procjenama, trijažama, terapijama, savjetovanju roditelja i sl., odnosno sve što je dio logopedskog rada u privatnom centru/kabinetu.
Mnogi od studenata i nakon obavezne logopedske prakse ostaju učiti, čime magistri logopedi kao mentori i dalje nastavljaju svojim dugogodišnjim iskustvom i radom aktivno sudjelovati u obrazovanju novih generacija magistara logopedije. Procesi supervizije i mentorstva utječu i na rast profesionalnih i interpersonalnih vještina supervizora/mentora.
Riječ edukacija u hrvatskome je jeziku internacionalizam latinskoga podrijetla koji se upotrebljava u značenju ‘proces organiziranoga i namjernoga razvoja kognitivnih svojstava ličnosti’. U tome je značenju istoznačna s hrvatskom riječju obrazovanje. Pod utjecajem engleskoga jezika značenje se riječi edukacija širi, pa se ona upotrebljava i u značenju ‘vrsta obrazovanja koje se temelji na odabranim stručnim sadržajima i kojom se osoba osposobljava za određeni rad te postiže određenu kvalifikaciju’, u kojemu je istoznačna s riječju izobrazba ili izrazom stručno obrazovanje, i u značenju ‘oblik stručnoga usavršavanja koje se provodi u manjim skupinama radi razvijanja određenih praktičnih vještina, a traje od nekoliko sati do nekoliko dana ili nekoliko mjeseci’.
Edukaciju provodi edukator (pedagog, nastavnik, učitelj, instruktor).
Organiziranim edukacijama logopedi znanstvenici, specijalisti ili stručnjaci za pojedina područja logopedije prenose stečena znanja i vještine logopedima s manje znanja i vještina u određenim područjima logopedije, roditeljima djece s poremećajima iz djelokruga logopedskog rada, studentima logopedije i općoj javnosti.
Izvori:
Blaži D. (2018). Uspostavljanje modela rane intervencije kod djece s neurorizikom i razvojnim odstupanjima, Epoha zdravlja, vol.10, br. 1, str. 13-15. [Internet], <Izvor>, (20.travnja.2025.)
Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID). [Internet], <Izvor>, (13. travnja 2025.)
Hrvatski jezični portal. [Internet], <Izvor>, (13.travnja 2025.)
Hrvatsko društvo za superviziju i organizaciju. [Internet], <Izvor>, (13.travnja 2025.)
Jezični savjetnik – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. [Internet], <Izvor>, (13. travnja 2025.)
Nacrt prijedloga Zakona o logopedskoj djelatnosti, rujan 2024. [Internet],<Izvor>, (2.tranja 2025.)
Poslovna učinkovitost. [Internet], <Izvor>, (13.travnja 2025.)
Rana razvojna podrška i rana intervencija Grad Zagreb. [Internet],<Izvor>, (13.travnja 2025.)
UNICEF (2020.) Rana intervencija u djetinjstvu; Analiza stanja u Republici Hrvatskoj, Zagreb, UNICEF – Ured za Hrvatsku. [Internet],<Izvor>, (13.travnja 2025.)
